Remetinec tijekom povijesti
Podno istočnog obronka Ivanščice – brda Cicelj, nedaleko od rijeke Bednje te magistralne ceste Zagreb – Varaždin nalazi se Remetinec. Župa broji 2900 župljana te pripada općini Novi Marof koja je u sastavu Varaždinske županije. Župu sačinjavaju sela Remetinec, Podevčevo, Strmec i dio Novog Marofa, u sastavu je Varaždinsko-topličkog dekanata.
Daleka je i burna prošlost ovoga mjesta. Prema nekim ispravama navodno su tu templari ili pak ivanovci imali svoj samostan, potom se spominju, zasad nepoznati, Cherleni Fratri te pavlini. Za sada je jedino sigurno da su u Remetincu franjevci, Reda manje braće, imali svoj samostan i crkvu posvećenu Rođenju Blažene Djevice Marije.
Remetinečka se crkva prvi put spominje 28. travnja 1467. u molbi grebenskoga gospodara Ivana Vitovca papi Pavlu II. gdje traži oproste za crkvu i samostan remetinečki.
Gospodari vlastelinstva Greben bili su graditelji i zemaljski pokrovitelji crkve. Crkva i samostan sagrađeni su u drugoj polovini 15. st., u vrijeme bana Ivana Vitovca (†1468.), Ladislava Hermanffyja de Greben (†1489.) te Baltazara Batthyányja (+1520.) čije grbove nalazimo na svodu svetišta.
Neki izvori spominju također i Ivaniša Korvina (+1504.) te njegovu suprugu Beatrice Frankopan (*1510.) kao graditelje samostana i crkve. Kapelan remetinečki imao je obvezu godišnje služiti četrdeset Svetih Misa za Beatrice Frankopan.
Franjevci su bili u Remetincu od 1467. do 1789. godine. Sredinom 16. stoljeća napustili su samostan – razrušen od Turaka. Naime, u drugoj polovini 16. st. crkva je bila određena za obrambenu utvrdu te su u njoj bili smješteni haramije (plaćeni vojnički obučeni pješaci), njih 50 da brane taj kraj od turskih nasrtaja. Ta je crkva-utvrda pala.
Teško oštećena crkva i samostan zjapili su prazni sve do 1626. god. kada je započela etapna obnova samostana i crkve pod vodstvom Elizabete Batthyány (11674.) i Jurja Erdödyja (+1664.) koji su obnovu i dovršili 1657. godine te je u samostanu moglo boraviti 20 redovnika. Tijekom 18. st. tu su se za franjevačke bogoslove održavala predavanja iz filozofije, moralne teologije i govorništva te poučavanje u sviranju orgulja. Samostan je ukinut 1789. godine te je osnovana župa.
Župna crkva
Od kada postoji crkva u Remetincu? Župnik Kovačić u Župnoj spomenici 1796. godine nam odgovara: “Ecclesia Remetineczensis ab immemorabili hominum memoria existere” – ‘od pamtivjeka. Crkva je kasnogotička građevina iz druge polovine 15. st. Današnja župna crkva posvećena je Blaženoj Djevici Mariji Kraljice sv. Krunice ili Majci Božjoj Čiselskoj. Sastoji se od svetišta uz koje je prizidan zvonik i samostan (danas župni dvor) i lađe uz koju je 1704. godine Baltazar Patačić dao prizidati obiteljsku kapelu posvećenu sv. Antunu te kriptu za obiteljsku grobnicu. U lađi se nalazi kors orguljama, propovjedaonica te dva oltara: Uzvišenja sv. Križa i sv. Franje Asiškoga.
Glavni oltar
Današnji glavni oltar neogotičke je izrade, postavljen u crkvu 1911. godine. Ponad svetohraništa nalazi se kip Majke Božje s Djetetom Isusom. U pokrajnjim su nišama kipovi evanđelista sa svojim simbolima te dvije slike sv. Dominika i sv. Terezije Avilske, djelo Ivana Tišova (1870. – 1928.). U gornjem dijelu oltara, bogato ukrašenom vitkim stupićima i ornamentikom lišća, nalazi se kip Srca Isusova.
Našao sam u Remetincu dobar i plemenit narod koji revno polazi crkvu i gaji te poštiva zakon Božji u braku. Sve je puno djece koja već nemaju mjesta u školi.”
Zapis u Dnevniku bl. Alojzija Stepinca prigodom posvete glavnoga oltara u Remetincu, 1940. godine
Taj je oltar 22. rujna 1940. godine posvetio danas blaženi Alojzije kard. Stepinac (1898.-1960.), nadbiskup zagrebački. Na istome mjestu do 1911. stajao je stari gotičko-maniristički oltar s čludotvornim kipom Blažene Djevice Marije. Sada se nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Središnji dio (kip Bogorodice te u četiri niza s obje strane evanđelisti, zapadni crkveni oci te 12 djevica mučenica) nastao oko 1450. godine na području srednje Europe, vjerojatno u kiparskoj radionici austrijskoga kipara Jakoba Kaschauera, rodom iz Košica. Nikola Makar i njegova žena Ana Marija Jurčin dali su 1660. godine izraditi bogati maniristički okvir s kipovima sv. Petra i Pavla te nadogradnju sačuvanom gotičkom dijelu.
Kapela Srca Isusova i Marijina u Strmcu
Prvotna kapela Presvetoga Srca Isusova i Marijina podignuta je 1908. godine. Nacrt i troškovnik sastavio je poduzetnik Petar Franceschinis, privatni graditelj grofa Erdödyja. Kipovi Srca Isusova i Marijina te raspelo naručeni su kod poznate crkvene tvrtke Insam et Prinoth u mjestu St. Ulrich in Gröden u Tirolu. Kapela je blagoslovljena 27. rujna 1908. godine. Godine 1989. izrađeni su nacrti za novu kapelicu. U proljeće 1990. započeli su radovi, a 17. svibnja 1992. kapelu je posvetio Franjo kard. Kuharić.
Kapela sv. Josipa u Podevčevu
Gradnja kapele sv. Josipa u Podevčevu započela je 1985. godine. Nacrte je izradio inž. Emil Geci iz Varaždina. U nedjelju 9. kolovoza 1987. kardinal Franjo Kuharić posvetio je kapelu sv. Josipa, podignutu na spomen 300. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom domovine. U kapeli je slika sv. Josipa, koju je izradio akademski slikar Zlatko Bifel. Na strani ambona drveni je križ sa Raspetim koji je izradio kipar Izidor Popijač-Žiga te kopija kipa Majke Božje Bistričke.
Ostali kipovi i kapelice
Brojna svećenička i redovnička zvanja
Osobita značajka župe Remetinec, od koje su se 1993. odvojila sela Oštrice, Ključ, Presečno i Orehovec i sabrala se u jednu župu sa sjedištem u Oštricama, brojna su svećenička i redovnička zvanja. Od prvih svećenika-franjevaca iz 18. stoljeća do zadnjeg mladomisnika brojimo 62 svećenika, od kojih je 28 pokojnih te 71 Časna sestra, od kojih se 28 sestara preselilo u vječnost.
Tekst preuzet iz knjižice “Remetinec kod Novog Marofa”